Kantonalni zavod za pružanje besplatne pravne pomoći USK je samostalna upravna organizacija, koji osigurava pružanje besplatne pravne pomoći u skladu sa Zakonom o pružanju besplatne pravne pomoći Unsko-sanskog kantona.

Besplatna pravna pomoć je oblik ostvarivanja prava fizičkog lica na pravično suđenje i jednak pristup pravdi pred sudom i drugim organima, čije troškove u cijelosti, ili djelimično snosi nadležni organ za pružanje besplatne pravne pomoći.

Pravo na besplatnu pravnu pomoć obuhvata i pravo na oslobađanje od plaćanja sudskih taksi, koje se ostvaruje u skladu sa drugim kantonalnim zakonima.

Besplatna pravna pomoć ostvaruje se kao pravo na:

• opće informacije o pravima i obavezama,
• pomoć pri popunjavanju obrazaca za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć,
• pravne savjete,
• pravnu pomoć pri sastavljanju svih vrsta pismena,
• zastupanje pred organima uprave i drugim organima i institucijama,
• zastupanje na sudu,
• sačinjavanje apelacija,
• pravnu pomoć u postupcima mirnog rješavanja spora (medijacija) 
• Prava na opće informacije o pravima, obavezama i pomoći u popunjavanju obrazaca za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć imaju sva lica bez obzira na ispunjavanje uslova propisanih ovim zakonom.
• Pravni savjet je detaljno informisanje o načinu i mogućnostima rješavanja određenog pravnog pitanja u konkretnoj pravnoj stvari.
• Besplatna pravna pomoć pruža se bez naknade, ako zakonom nije drugačije propisano

• upravni postupak,
• upravni spor,
• prekršajni postupak,
• parnični postupak,
• vanparnični postupak,
• izvršni postupak i
• krivični postupak, u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku u FBiH.

Besplatna pravna pomoć ne pruža se u sljedećim postupcima:

• postupak pred privrednim sudovima i odjeljenjima nadležnih sudova,
• postupak registracije pravnih subjekata,
• postupak registracije poduzetničke ili obrtničke djelatnosti,
• postupak registracije udruženja ili fondacija,
• postupak pribavljanja urbanističke suglasnosti i građevinske dozvole; te druge pravne radnje u vezi s građenjem,
• sastavljanje privatnih isprava i ugovora.

Korisnik besplatne pravne pomoći je građanin kome se pravna pomoć pruža po uslovima, kriterijima i načinu ostvarivanja pravne pomoći propisanim Zakonom o pružanju besplatne pravne pomoći USK.

Ostvarivanje besplatne pravne pomoći po osnovu statusa i ostvarivanje besplatne pravne pomoći po osnovu lošeg imovinskog stanja.

a) korisnik stalne novčane pomoći ostvarene prema propisu o socijalnoj zaštiti;

b) djeca bez roditeljskog staranja;

c) lice kome je oduzeta poslovna sposobnost i duševno oboljelo lice smješteno u zdravstvenu 

    ustanovu, ustanovu socijalne zaštite ili drugu specijaliziranu ustanovu;

d) penzioner koji prima najnižu penziju ili srazmjerno INO penziju, koja zajedno sa

    samostalnom penzijom ne prelazi iznos najniže penzije;

e) žrtve nasilja u porodici ili nasilja na osnovu spola;

g) lica kojima je priznat status civilne žrtve rata;

h) članovi uže porodice posebne kategorije civilnih žrtava rata;

i)  žrtve nasilja tokom oružanog sukoba u BIH;

j) tražitelji azila, izbjeglice, osobe pos supsidijarnom ili privremenom zaštitom, osobe u postupku protjerivanja, apatridi, osobe u riziku od apatridije, osobe bez identifikacionih dokumenata, žrtve trgovinom ljudima, a u skladu sa obavezama koje BIH ima prema međunarodnim konvencijama.

Status lica koje ima pravo na besplatnu  pravnu pomoć dokazuje se odgovarajućim dokumentima izdatim od nadležnog organa kojima je utvrđen status tog lica. Neki od tih dokumenata su: uvjerenja o statusu, odnosno svojstvu, izdata od strane nadležnih organa, odluke suda i organa uprave, odluke i uvjerenja izdata od strane državnih organa, poslodavaca, te drugih ustanova i institucija, čekovi od primljene penzije, ovjereni obrasci za evidencije i propisani kartoni za registraciju korisnika.

Pravo na besplatnu pravnu pomoć ostvaruje lice lošeg imovinskog stanja kada to utvrdi nadležni organ Zavod.

Građaninom lošeg imovinskog stanja se smatra lice čija ukupna redovna primanja i prihodi po članu domaćinstva ne prelaze iznos od 25% prosječne isplaćene mjesečne neto plaće zaposlenih u Federaciji BIH u prethodnoj kalendarskoj godini, a nema nekretnine ili imovinu koja može podmiriti troškove postupka, izuzev nekretnina i imovine koja ne može biti predmet izvršenja u skladu sa Zakonom o izvršnom postupku F BIH.

Ne smatra se građaninom slabog imovnog stanja lice koje živi u zajedničkom domaćinstvu sa ponoljetnim članom svoje porodice, a koji je takvog imovinskog stanja da je u mogućnosti da snosi troškove advokatskih usluga.

Kod utvrđivanja lošeg imovinskog stanja lica, neće se uzimati u obzir prihod i imovina članova porodice korisnika koji sa njim žive u zajedničkom domaćinstvu, a protustranka su u postupku.

Ako se iz samog zahtjeva, dokaza i činjenica na kojima se zasniva zahtjev očigledno može zaključiti da je takav zahtjev neosnovan.

Smatrat će se da je riječ o neopravdanom vođenju postupka kada je podnosilac zahtjeva u očiglednom nesrazmjeru sa stvarnim izgledom na uspjeh, kao i kada želi voditi postupak radi postizanja svrhe koja je suprotna načelima poštenja i morala,

Smatrat će se da je riječ o zloupotrebi prava na besplatnu pravnu pomoć, ako je podnosilac zahtjeva dao netačne podatke o ispunjavanju kriterija iz ovog zakona, ili ako u slučaju promijenjenih okolnosti u toku vođenja postupka, prema kojima ne bi imao pravo na besplatnu pravnu pomoć, nije nadležnom organu prijavio te promijenjene okolnosti, 

Pravna pomoć se neće odobriti, ili će se otkazati licu koje se ponaša izrazito nasilnički, nepristojno i uvredljivo prema pružaocu pravne pomoći.

Zahtjev za pružanje besplatne pravne pomoći, na propisanom obrascu i uz priložene dokaze o ispunjavanju uslova propisanih u zakonu, podnosi se Kantonalnom zavodu za pružanje besplatne pravne pomoći USK.

Podnosilac zahtjeva prilaže sljedeće dokumente:

• zahtjev za pružanje besplatne pravne pomoći,
• ovjerenu pisanu izjavu punoljetnih članova svog porodičnog domaćinstva o imovinskom stanju,
• ovjerenu pisanu izjavu i pisanu izjavu punoljetnih članova svog porodičnog domaćinstva o dopuštanju uvida u sve podatke o imovini i prihodima; za tačnost podataka navedenih u zahtjevu, podnosilac zahtjeva odgovara krivično i materijalno.

Nadležni organ, prema vlastitoj procjeni, provjerava činjenice navedene u izjavi o imovinskom stanju podnosioca zahtjeva i punoljetnih članova njegovog porodičnog domaćinstva, a obavezno kada to zatraže organi pred kojima se treba voditi postupak, lice protiv kojeg se vodi postupak, kao i lice koje ima pravni interes.

Na zahtjev nadležnog organa, organi i pravna lica dužni su dostaviti podatke kojim raspolažu, ili vode evidenciju o činjenicama navedenim u izjavi o imovinskom stanju podnosioca zahtjeva.

O zahtjevu za pružanje besplatne pravne pomoći,  i o otkazivanju odobrene pravne pomoći odlučuje rukovodilac nadležnog organa, Zavoda, rješenjem, bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva, odnosno utvrđivanja uslova za otkazivanje odobrene pravne pomoći, u skladu sa odredbama  Zakona o upravnom postupku F BIH.

Protiv rješenja korisnik ima pravo uložiti žalbu u roku od osam dana od dana prijema rješenja. 

Žalba na rješenje koje je donio rukovodilac nadležnog organa, Zavoda, podnosi se ministru pravosuđa i uprave Unsko-sanskog kantona, koji o žalbi odlučuje u roku od osam dana od dana podnošenja žalbe.

Protiv rješenja donesenog po žalbi, nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor pred nadležnim Kantonalnim sudom.

Rješenje o odobrenoj besplatnoj pravnoj pomoći važi do pravosnažnog okončanja postupka za koji je besplatna pravna pomoć odobrena, ukoliko odobrena pravna pomoć nije ranije otkazana, ili opozvana.

Za postupke po vanrednim pravnim lijekovima, postupke pred ustavnim sudovima u BiH i pred Evropskim sudom za ljudska prava, na osnovu zahtjeva stranke, donosi se posebno rješenje.

Besplatnu pravnu pomoć u skladu sa Zakonom o pružanju besplatne pravne pomoći Unsko-sanskog kantona i Zakona o parničnom postupku FBiH, pružaju:

službenici Zavoda za pružanje besplatne pravne pomoći, advokati članovi advokatskih komora u BiH i službenici udruženja i fondacije registrovane za pružanje besplatne pravne pomoći i drugi subjekti, u skladu sa drugim zakonima

Pravni zastupnik poduzima sve radnje i učestvuje u svim fazama postupka do njegovog okončanja.

Pravni zastupnik je dužan čuvati kao službenu tajnu sve što je saznao, ili mu je stranka povjerila, izuzev ako je u svojstvu branioca oslobođen ove obaveze na osnovu izričitog, ili prećutnog odobrenja korisnika.

Pravni zastupnik  je dužan informisati korisnika o preduzetim radnjama u postupku i o svim drugim činjenicama relevantnim za tok i ishod konkretnog postupka.

Pravni zastupnici i ostali zaposlenici u Zavodu odgovorni su za svoj rad shodno odredbama Zakona o pružanju besplatne pravne pomoći USK i drugih propisa kojima je to regulirano za rukovodeće državne službenike, državne službenike i namještenike organa državne službe.